Osnovna škola Frana Krste Frankopana Brod na Kupi

ZAŠTO JE DOBRO DA RODITELJ ČITA  SVOME DJETETU?

KAKO ČITATI DJETETU, A DA U TOME NALAZITE ZAJEDNIČKU KORIST I VESELJE

5 STVARI KOJE IZBJEGAVAJTE DOK ČITATE DJETETU

KAD JE NAJBOLJE VRIJEME ZA ČITANJE

ZAŠTO JE DOBRO DA RODITELJ ČITA  SVOME DJETETU?

·         Roditelj koji čita svome djetetu potiče osjećaje uzajamnosti i bliskosti.

·         Čitajući djetetu potičemo spoznaju i razumijevanje vlastitih i tuđih osjećaja.

·         Čitajući djetetu potičemo i prihvaćanje i uviđanje socijalnih načela i odnosa.

·         Čitanjem potičemo razvoj  djetetova govora.

·         Čitajući djetetu potičemo razvoj djetetova zapažanja i pamćenja.

·         Čitajući djetetu potičemo zaključavanje i stjecanje pojmova.

·         Čitanjem potičemo djetetovu kreativnost i kritičko razmišljanje

·         Čitajući djetetu pripremamo ga za samostalno čitanje

KAKO ČITATI DJETETU, A DA U TOME NALAZITE ZAJEDNIČKU KORIST I VESELJE

·         Knjigu najprije pročitajte sami. Kad znate što slijedi, čitat ćete s više živosti i lakše ćete dijete uključiti u čitanje.

·         Dopustite djetetu da ponekad samo odabere što ćete mu čitati. Nemojte se iznenaditi kad ponekad uzastopce zaželi da mu pročitate istu priču. Znači da je želi zapamtiti.

·         Dok čitate, dijete vam treba sjediti u krilu ili vrlo blizu vas kako bi osjetilo bliskost.

·         Pri čitanju se valja udobno smjestiti i isključiti izvore ometanja (radio, televizor…)

·         Mala djeca posebno uživaju u čitanju ako prate slike. Držite knjigu na prikladnoj udaljenosti kako bi dijete moglo razgledati slike.

·         Čitajte polagano, sporije nego što inače govorite, kako bi dijete moglo pratiti smisao i zapamtiti pročitano.

·         Što je dijete mlađe to priča treba biti kraća, jer mu pažnja brže odluta.

·         Čitanje ne smije trajati predugo kako se dijete ne bi zamorilo i kako bi uskoro ponovno poželjelo da mu čitate.

5 STVARI KOJE IZBJEGAVAJTE DOK ČITATE DJETETU

·         Nemojte čitati priče u kojima i sami ne uživate.

·         Nemojte se iznenaditi ako vas dijete često prekida s pitanjima u priči. To je znak da vas prati i da razmišlja o tome što ste mu pročitali.

·         Nemojte zamijeniti kvantitetu s kvalitetom. Dijete će više uživati u 10 minuta čitanja priče s vama, nego u dva sata gledanja crtića.

·         Nemojte se nadmetati s upaljenim televizorom, ugasite ga.

·         Nemojte se previše opustiti, jer ćete početi čitati previše tiho i jednolično.

JOŠ 5 SAVJETA KAKO DA DIJETE ZAVOLI ČITANJE I POSTANE SAMOSTALAN ČITAČ

·         Pokazujte otvoreno oduševljenje i uživanje dok čitate.

·         Neka dijete što češće ima priliku vidjeti vas kako čitate knjigu ili novine.

·         U kući imajte nadohvat ruke mnogo knjiga ili drugih materijala za čitanje.

·         Djetetu za posebne prigode poklanjajte knjige i osigurajte mu vlastitu policu za njih.

·         Upoznajte dijete s knjižnicom u susjedstvu, a kad poželi uzeti slikovnicu učlanite ga u knjižnicu

KAD JE NAJBOLJE VRIJEME ZA ČITANJE

Želimo li čitanje ustaliti kao naviku koja će se postupno pretvoriti u potrebu, vrlo je važno unaprijed predvidjeti dnevni ili tjedni raspored samo za čitanje i ne odustajati od zamišljenog plana. Najpogodniji trenutci za čitanje s djetetom su oni kada se i odrasla osoba i dijete mogu opušteno posvetiti knjizi i uživati u zajedničkoj aktivnosti. Za većinu zaposlenih roditelja to su obično večernji sati kada su dnevne obaveze ispunjene i kad se mogu smireno posvetiti djetetu koje se sprema na spavanje. No, to može biti i mirno popodne, trenutci na izletu ili u liječničkoj čekaonici.

SLIKOVNICA

Predškolskom je djetetu slikovnica prvi prozor u svijet, prvi udžbenik i prva umjetnička knjiga. Kakav će biti prvi susret djeteta sa slikovnicom i koliko će slikovnica biti prisutna u najranijoj dobi o tome će kasnije ovisiti i sam odnos prema knjizi kao đaka, a i kasnije u životu.

Dobrom slikovnicom kod djeteta djelujemo na:

·         stjecanje novih spoznaja

·         obogaćivanje rječnika i govornih sposobnosti

·         povezivanje govornog i pisanog jezika

·         shvaćanje slike i riječi kao simbola koji prenosi poruku

·         razvoj opažanja, promatranja, pozornosti, pamćenja mišljenja, logičkog zaključivanja

·         bogaćenje mašte i razvoju kreativnog mišljenja

·         razvoj smisla za lijepo preko umjetničke ilustracije

·         govorni razvoj – dijete komunicira preko slikovnice s odraslima, imenuje predmete i pojave na slici, bogati svoj rječnik novim riječima, igra se riječima, proširuje rečenicu novim izrazima. Prve riječi u toj prvoj knjizi početak su prvih poticaja za učenje govorenja i razvoj osjećaja za jezik.

·         spoznajni razvoj – proširuje svoje iskustvo preko slike u slikovnici, susreće predmete koje već poznaje pa ih prepoznaje, uspoređuje, proširuje svoje iskustvo s odnosima među predmetima, pojavama, osobama. Prvi pojmovi u slikovnicama za najmlađe, prve su pisane informacije (slikom) o svijetu oko djeteta i o njemu samom, osnova i poticaj za učenje, stjecanje znanja i za intelektualni razvoj.

·         emocionalni razvoj – pozitivni likovi i slikovnica stvaraju ideale kod djece. Ona žele biti upravo kao neki određeni lik, ona se s tim likom identificiraju. Upravo ta identifikacija s pozitivnim likovima ima veliku pedagošku vrijednost.

Osnovni kriteriji za slikovnicu su:

1. Estetski – u likovnom, literarnom i tehničkom pogledu
2. Pedagoški, etički, idejni
3. Primjerenost dobi djeteta

Estetski kriteriji

U likovnom smislu – kao što znamo primarni jezik u slikovnici je likovni i slikovnica ponajprije djetetu govori i s njim komunicira svojim ilustracijama. U slikovnicama bi zato svaka ilustracija morala imati značaj simbola, koji će najjednostavnijim linijama i formama prenositi djetetu umjetnički oblikovane poruke.

U literarnom smislu – tekstovi u slikovnicama trebaju biti jasni, poticajni, poetski, prilagođeni dobi djeteta i spoznajnim mogućnostima djeteta (s manje detalja za mlađu djecu, a bogatije i složenije za stariju djecu). Tekst ritmičan i postavljen u prostoru slikovnice tako da izgleda lijepo i izazove pažnju djeteta.

U tehničkom smislu – nužno je da se posveti pažnja i samom oblikovanju knjige tj. njenoj grafičkoj i tehničkoj opremi (dimenzijama, veličini slova, uveza i drugom).

U slikovnicama, u kojima se javlja tekst (riječ, rečenica) namijenjena najmlađoj djeci, slova trebaju biti najkrupnija i jednostavna po obliku, dok će se s rastom djece i proširivanjem teksta, slova smanjivati do normalne veličine slova u početnici.

Pedagoški, etički, idejni kriteriji:

Slikovnica se ne smije tretirati samo i isključivo kao sredstvo zabave i razonode. Ona je sredstvo odgoja i obrazovanja, sredstvo izgradnje djeteta.

Prvi sadržaji u slikovnici moraju biti edukativni da se pri njihovom izlaganju rukovodimo osnovnim pedagoškim principima – od poznatijeg nepoznato, od jednostavnijeg složenijem, što znači da će na stranicama slikovnice za najmlađe biti najprije poznati predmeti, životinje – one iz bliže okoline djeteta, da bi kako ono raste dobilo sve više i sve novije informacije o široj i nepoznatoj okolini i svijetu. Isto tako slijed kazivanja sadržaja mora biti prilagođen spoznajnim mogućnostima djeteta.

Primjerenost dobi djeteta:

Svaka dob ima svoje zahtjeve o kojima trebamo voditi računa prilikom odabira slikovnice.

Za najmlađe dijete (1,5-3 god.) slikovnice bez teksta, tvrdih kartonskih listova koji se savijaju poput harmonike, podloga čistih boja, jednostavnog crteža ili slika predmeta, životinja, ljudi, bez mnoštva suvišnih detalja. Odrasli će biti ti koji će riječju objašnjavati slike slijedeći neku logiku, pričati priču, učiti dijete kako se rukuje knjigom, poticati ga na komuniciranje – „čitanje“ njegove prve knjige tako što će pričati ono što je vidjelo.

Za djecu između 2-4 god. slikovnica bez teksta u kojima poredak slika čini priču koju dijete stvara samo ili uz pomoć odrasle osobe. Slikovnice s vrlo malo teksta (imena životinja, predmeta, pojava) odnosno s malo teksta u stihovima. I dalje odrasli čitaju i pričaju potičući dijete da i samo uočava razlike između riječi, ali samo kao likovnih simbola i oblika.

Za djecu 4-6 god. ilustrirana knjiga koja još uvijek ima više ilustracije nego teksta a tekst su priče, bajke, basne, narodne priče, tekst u stihu – poezija. Odrasli i dalje čitaju tekstove, navode dijete da uočava odnose između pojedinih slika, usvaja i pamti sadržaj kojeg može prepričati i dramatizirati sve uspješnije što je više pri kraju predškolskog perioda.

RODITELJI NE BI IMALI PROBLEMA U IZBORU SLIKOVNICE ZA SVOJE DIJETE KADA BI IZDAVAČI POŠTOVALI GORE NAVEDENE KRITERIJE. TAKO SE NA TRŽIŠTU POJAVLJUJU KNJIGE VRLO VISOKE VRIJEDNOSTI I KNJIGE LIKOVNOG KIČA I LITERARNOG ŠUNDA. OVIM PRIKAZOM ŽELJELI BI VAM POMOĆI DA PREPOZNATE DOBRU SLIKOVNICU PRIMJERENU ZA VAŠE DIJETE I DA JE PONUDITE DJETETU!