Uz profesore s Učiteljskoga fakulteta, ovom skupu nazočili su i ravanteljica Škole domaćina, prof. Snježana Krizmanić,  ravnatelj OŠ Skrad Vjekoslav Pintar te ravnatelj OŠ Mrkopalj Dragan Crnić, pedagoginja Ingrid Šimičić te učiteljice razredne nastave svih triju škola.

        U svim trima školama rade po tri učiteljice razredne nastave. To im je prvi susret s Timskim oblikom nastave.

        Škole su kao sudionici projekta dužne vrjednovati spomenuti oblik nastave da bi se uvidjela njegova svrha, njegove prednosti i nedostatci u odnosu na kombinirani oblik nastave.

Pedagoginja Ingrid Šimičić koja je zaposlena u Školi domaćinu te u školi Skrad napravila je vrednovanje Timskoga oblika nastave u svim trima školama pomoću KREDA analize ili SWOT analize.

        Ovaj način  pedagoginja je smatrala najpovoljnijim za prvu fazu rada. Drugim riječima KREDA analiza pruža prostor učiteljicama da se izraze najšire, da budu što objektivnije i da vlastitim iskustvom odgovore na tražena pitanja koja se tiču  prednosti, nedostataka , vanjske potpore i pomoći te da izraze svoja razmišljanja o neiskorištenim resursima škole.

        Pedagoginja je nakon pojedinačnih analiza učiteljica, objedinila sve u jedan proizvod te isto prezentirala prisutnima. Uslijedili su komentari prof. Matijevića te njegovo izlaganje o radu osnovnih škola u Finskoj, o alternativnim školama u Berlinu te njegove preporuke za rad.

        Prof. Matijević zalaže se za to da se u školama stvarno krene od djece, da to ne budu samo puke formalizacije i birokratski zadatci, već da se mi prosvjetni djelatnici izborimo za to da se odvoji bitno od nebitnoga, da se djecu uči radu i pravim vrijednostima, da se riješimo svih suvišnih podataka koji se svakoga trenutka mogu pronaći jednim klikom.

        Prof. Matijević smatra, nažalost, a mnogi se s njime slažu, da je rad izgubio na vrijednosti. U školama nema više tradicionalno radno usmjerenoga tehničkoga odgoja, nema domaćinstva. Nema sadržaja koji bi djecu zainteresirali za rad, koji bi ih poučili samoistraživanju. Prof. putem ppt prezentacije prikazuje fotografije učenika koji imaju više alata i sredstava za učenje, koji im pomažu u otkrivanju novih spoznaja, nego li udžbenika. Bitan je smisao učenja, bitna je motivacija, treba pročistiti sadržaje udžbenika, selektirati informacije, poštivati principe nastave.

        Sve navedeno  potaknulo je raspravu. Vrijedno je bilo čuti promišljanja mlađih, ali  i iskusnijih kolegica.

        Problem je, između ostaloga, administrativni dio posla koji mora zadovoljiti formu.

        Svaki učitelj treba procijeniti mogućnosti svojih učenika, motivirati ih, pružiti im prave i vrijedne informacije, osnažiti ih za samostalnost.

        Nakon prof. Matijevića, zanimljivo izlaganje uz ppt prezentaciju održao je mr.sc. Goran Lapat, koji se bavi problematikom romskih nacionalnih manjina, obrazovanjem odraslih te boljom integracijom romske djece u naš odgojno-obrazovni sustav. Bilo je zanimljivo vidjeti slajdove na kojima su djeca romskoga podrijetla motivirana, kako se vesele svojim uspjesima i kako zahvaljujući dobro osmišljenim odgojno-obrazovnim aktivnostima shvaćaju vrijednost rada.

Ingrid Šimičić, pedagoginja